Kineski istraživači su upotrebili egzaskalarne superračunare kako bi rešili problem koji je do sada važio kao benchmark isključivo za kvantne računare. Rezultati su predstavljeni na konferenciji SC26 za visokoučinkovito računarstvo, koja je ranije ovog meseca održana u Čikagu. U projektu su učestvovali istraživači iz sedam univerziteta, laboratorija i istraživačkih centara.
Problem koji je zbunjivao računarsku nauku
U pitanju je izračunavanje najniže moguće energije, odnosno osnovnog stanja, hemijskog centra enzima koji pretvara atmosferski azot u amonijak. Taj hemijski centar, poznat kao gvožđe-molibdenski kofaktor (FeMoco), sadrži 113 elektrona raspoređenih u 76 orbitala. Broj mogućih rasporeda elektrona toliko je velik da ga klasični računari nisu mogli izračunati direktno, a algoritmi za procenu pokazali su se kao netačni. Zbog toga je izračunavanje osnovnog energetskog stanja FeMoco molekula od 2019. godine korišćeno kao benchmark za buduće kvantne računare.

Egzaskalarna snaga kao odgovor
Kineski tim koristio je LineShine egzaskalarni superračunar i CNIS (China’s New-generation Intelligent Supercomputer). Kod je bio testiran na čak 20.480 čvorova i postigao je brzinu od 1,456 EFLOP/s u dvostrukoj preciznosti, odnosno 5,626 EFLOP/s u mešanoj preciznosti. Na kraju, istraživači su problem uspeli da reše koristeći 1.280 čvorova za svega 105 minuta.
Ovo je posebno značajno jer se pretpostavljalo da bi greškom-tolerantni kvantni računar ovaj isti problem rešio za 8,5 sati. Ranije ove godine, drugi istraživači već su pokazali da bi klasične metode računanja mogle da se koriste za izračunavanje osnovnog energetskog stanja FeMoco-a, dovodeći u pitanje da li su klasični računari potpuno isključeni iz ovog benchmarka — a kineski tim je to sada potvrdio u praksi.
Izvor: Wccftech




